OVA GRUPA LJUDI NIKAKO NE SME DA JEDE KISELI KUPUS: Mnogima OMILJENO jelo ali morate ga izbaciti iz ishrane ŠTO PRE

Iako je kiseli kupus nedvojbeno vrijedan izvor brojnih korisnih spojeva, nije bez svojih nedostataka. Istražimo nedostatke povezane s ovom hranom. Značajna količina soli

Konzumacija značajne količine soli tijekom kiseljenja kupusa može imati štetne učinke na zdravlje, osobito ako je popraćena znatnim unosom vode. Pretjerani unos soli može dovesti do raznih zdravstvenih problema, uključujući povišen krvni tlak, opterećenje bubrega uzrokovano nakupljanjem soli u tijelu te taloženje soli u zglobovima i krvnim žilama. Nadalje, zadržavanje viška tekućine zbog unosa soli može otežati sposobnost tijela da je eliminira, a ujedno može poremetiti ravnotežu između kalija i natrija, što rezultira grčenjem mišića, posebice u vratu i kralježnici, navodi poznati naturolog Georij Nazarov. U slučaju da je kiseli kupus već konzumiran, poželjno je potpuno izbaciti sol iz ostalih namirnica i obroka.

Neravnoteža između razine kalija i natrija –

Pretjerana konzumacija soli može dovesti do neravnoteže kalija i natrija, što se često manifestira kao nemir u rukama i nogama.

Čak i nakon pranja listova, kiseli kupus još uvijek zadržava nešto soli, pa se savjetuje oprez pri konzumiranju ove nedvojbeno korisne namirnice. No, ako imate visok krvni tlak, svježi kupus prikladna je alternativa koja se može naći u trgovinama i tijekom najhladnijih mjeseci. Kiseli kupus neizostavan je dio zimskih jela u našem podneblju, od tradicionalnih jela poput sarme i podvarka do salata začinjenih pimentom i paprom. Proces fermentacije kiselog kupusa pospješuju razne bakterije mliječne kiseline, poput Leuconostoc mesenteroides, Lactobacterium brevis, Pediococcus cerevisiae, Streptococcus faecalis i Lactobacterium plantarum, bez obzira na to je li kupus prethodno bio sitno nasjeckan ili kiseljen kao cijela glavica u slanoj otopini. 

Izraziti okus kiselog kupusa potječe od mliječne kiseline koju proizvode bakterije tijekom procesa fermentacije prirodnih šećera kupusa. Da biste napravili kiseli kupus, potrebna su vam samo tri jednostavna sastojka: kupus, voda i sol (obično četiri do šest posto). Međutim, ključni sastojak koji se ne smije zanemariti je vrijeme jer proces fermentacije traje otprilike tri do pet tjedana. Na Balkanu, posebno u Srbiji, kiseli kupus se uglavnom priprema u cijelim glavicama, ali je ribanac nešto manje zastupljen. Proces uključuje slaganje temeljito opranih i očišćenih glavica kupusa u bačvu, velikodušno posipanje soli između svakog sloja i osiguravanje da je kupus potpuno potopljen u vodi. Kako biste spriječili prisutnost zraka, kupus je potrebno čvrsto pritisnuti nekim predmetom, npr. kamenom. Na brzinu kiseljenja utječe razina saliniteta, jer više razine usporavaju proces fermentacije, dok niže razine povećavaju rizik od kvarenja. Optimalna temperatura za fermentaciju je između 16 i 20 stupnjeva Celzijusa.

Kada je u pitanju energetski sadržaj, kiseli kupus se smatra niskokaloričnom namirnicom, jer sadrži samo 18 kcal na 100 grama. Udio vode u kiselom kupusu iznosi oko 92 grama, dok preostalih 8 grama čine ugljikohidrati (točnije 4,3 g, uključujući 2,9 g vlakana i 1,8 g šećera), proteini (0,9 g) i masti (0,14 g).